Religija je krovni pojam koji obuhvaća veliki izbor vjerovanja, praksi i vrijednosti diljem svijeta.
Može se definirati na mnogo načina, ali uobičajena je definicija da je religija sustav vjerovanja o nadnaravnom ili transcendentnom.
Religija se također može odnositi na duhovne prakse i obrede koji su ključni za određene svjetske religije.
Postoje tisuće različitih religija u svijetu, svaka sa svojim različitim uvjerenjima i praksama.
Kršćanstvo, islam, hinduizam, budizam i taoizam primjeri su svjetskih religija.
Svaka od ovih religija tvrdi da nudi jedinstveni put do spasenja i vječnog života.
Oni također dijele zajedničke teme, kao što su moralna načela i vjerovanje u vrhovnog boga ili boginju.
Unatoč razlikama, sve svjetske religije imaju neke zajedničke stvari.
Na primjer, svi oni promiču suosjećanje i milosrđe, potiču pojedince da žive etički odgovornim životom i zagovaraju društvenu pravdu.
Istraživački centar Pew nedavno je objavio izvješće u kojem stoji da je 2010. bilo 1,2 milijarde ljudi koji su se identificirali kao religiozni, u odnosu na oko 600 milijuna 1950. godine.
Od toga, oko polovica (51%) vjeruje u samo jednu religiju, dok nešto više od trećine (36%) vjeruje u nekoliko religija. Religija je još uvijek dio života ljudi diljem svijeta.
Religija u suvremenom svijetu
Religija je prošla kroz mnoge promjene u posljednjim desetljećima, od uspona ateizma do ponovnog oživljavanja tradicionalnog kršćanstva. Kako se religija mijenjala kroz povijest?
1. Religija postoji stoljećima i još uvijek igra važnu ulogu u životima ljudi.
2. U svijetu postoji mnogo različitih religija koje se razlikuju u pogledu vjerovanja i običaja.
3. Neki ljudi vjeruju da im religija može pomoći pronaći mir i nadu u teškim vremenima, dok je drugi vide kao izvor sukoba i nasilja.
4. Mnogi ljudi odluče ne slijediti određenu religiju, ali osjećaju da je ne mogu ignorirati.
Koje su najveće religije na svijetu?
U svijetu postoji više od 2000 različitih religija, od kojih svaka ima svoja vjerovanja i običaje.
Što jednu religiju čini jedinstvenom? Religija se temelji na vjeri, a ne na dokazima. Postoji mnogo različitih tipova vjere, a svaka ima svoj skup vjerovanja i običaja.
Neke su religije popularne na jednom mjestu, ali nepopularne na drugom. Na primjer, kršćanstvo je najpopularnija religija u Sjevernoj Americi, ali je najmanje popularna u Europi.
Religija se može podijeliti u dvije glavne kategorije: teističku i ateističku.
Teistička religija: Mnogo je rasprava oko teističke religije, ali što to znači za njezine sljedbenike?
Prema nekima, biti teist znači vjerovati u jedno ili više božanstava. Za druge, to se jednostavno odnosi na vjeru u nešto što je izvan ljudskog razumijevanja. Ovdje počinje rasprava.
Neki kažu da je vjera u božanstva neophodna za vjersku praksu. Drugi inzistiraju da su, bez ikakvih dokaza, takve tvrdnje samo bajke.
Kako god je definirali, ne može se poreći da teistička religija ima dugu i raznoliku povijest.
Ateistička religija: Ateističke religije rastući su trend u današnjem svijetu. Mogu se pronaći u zemljama diljem svijeta i ne postoji niti jedan sustav vjerovanja kojeg se ateisti pridržavaju.
Ateističke se religije uvelike razlikuju u svojim uvjerenjima, ali sve imaju zajednički cilj: potpuno odbaciti religiju.
Ne postoji niti jedna ateistička religija, jer ateisti dolaze iz različitih sredina i uvjerenja.
Međutim, postoje neke zajedničke karakteristike koje dijele većina ateističkih religija.
Većina ovih religija odbacuje ideju da postoji neka vrsta božanstva ili duhovne sile iza svemira.
Umjesto toga, vjeruju da je sve – od najmanjih čestica do cijelog svemira – stvoreno isključivo prirodnim procesima.
Ovo odbacivanje religije natjeralo je mnoge ateiste da formiraju vlastite zajednice i kulture.
Ove zajednice obično imaju vlastiti skup pravila i vrijednosti i često su usmjerene na promicanje ljudskih prava i sloboda.
Dogmatika: Riječ koja se može definirati kao nedokazano uvjerenje ili načelo.
Religija je često dogmatske prirode, sa sljedbenicima koji vjeruju u doktrine ne dovodeći ih u pitanje.
To može stvoriti sukobe i podijeliti sljedbenike, jer oni koji se pridržavaju doktrine možda neće prihvatiti različita gledišta.
Dogmatska uvjerenja okrivljena su za ratove i krvoproliće, dok su se sljedbenici određenih religija borili da nametnu svoja stajališta drugima.
Na primjer, poznato je da kršćani ratuju protiv muslimana zbog njihovih različitih uvjerenja o Isusu Kristu.
U nekim je slučajevima vjerska dogma također dovela do progona manjinskih skupina.
Židovi su često na meti muslimana jer vjeruju da štuju istog Boga kao i kršćani, dok su homoseksualci zbog svoje seksualne orijentacije progone mnoge fundamentalističke skupine.
Unatoč negativnim posljedicama dogmatskih uvjerenja, ona ostaju sastavni dio mnogih religija.
Vjerovanja i običaji:
Što religije uče svoje sljedbenike o svijetu i njima samima? Koja su zajednička vjerovanja i običaji među različitim religijama?
1. Religija je temeljni dio svjetskih kultura i to stoljećima.
2. Postoji mnogo različitih religija diljem svijeta, svaka sa svojim sustavom vjerovanja.
Vjerska raznolikost:
Jedna od najistaknutijih karakteristika religije je njena raznolikost. Koliko su različita vjerska uvjerenja diljem svijeta.
Religije dolaze u svim oblicima i veličinama, sa sljedbenicima iz svih društvenih slojeva. Neki su ogrezli u tradiciji i praznovjerju, dok drugi zagovaraju liberalniji pristup vjeri.
Religijska raznolikost jedna je od najistaknutijih karakteristika religije. Može se naći u svakom kutku svijeta i njegova prevalencija samo raste.
Evo pogleda na neke od najreligioznijih zemalja na svijetu:
1. Indija – Indija je dom više od 1000 različitih religija, što je čini jednom od religijski najraznolikijih zemalja na svijetu. Većina Indijaca su hindusi, a slijede ih muslimani i kršćani. Međutim, postoji i značajna populacija Sikha, Budista, Jaina i drugih vjerskih manjina.
2. Egipat – Egipat je dom više od 80 različitih religija, uključujući kršćanstvo, judaizam i islam. Egipat ima najveći broj kršćana na Bliskom istoku, ali oni su manjina. Najveća populacija muslimana na Bliskom istoku živi u Egiptu.
3. Irak – Irak je dom više od 50 različitih religija, uključujući kršćanstvo i islam. Najveća kršćanska populacija na Bliskom istoku je u Iraku, dok su većina muslimana u zemlji šijiti.
4. Izrael – Izrael je dom više od 50 različitih religija, uključujući judaizam, islam i kršćanstvo. 5. Jordan – Jordan je dom više od 50 različitih religija, uključujući kršćanstvo, islam i judaizam. Većina stanovništva zemlje su sunitski muslimani (92%), dok kršćani čine gotovo 1% stanovništva, a Židovi manje od 0%.
6. Saudijska Arabija – Saudijska Arabija je najveća muslimanska zemlja na svijetu i također je dom najsvetijih mjesta islama. Zemlja ima populaciju od preko 32 milijuna ljudi i 84% sunitski muslimani, 10% šiiti, 2% kršćani i 1% židovi.
7. Grčka – Grčka je europska zemlja prekrasnih krajolika i drevne povijesti. Grčka pravoslavna crkva najveća je kršćanska denominacija u Grčkoj i u zemlji ima oko 10 milijuna pravoslavnih kršćana. U Grčkoj također postoji značajna populacija katolika, protestanata, Židova i muslimana.
Što je crkva? Kako se razvijao? Crkva je institucija čiji počeci sežu u vrijeme Isusa Krista.
Razvio se tijekom vremena i danas postoji mnogo različitih tipova crkava. Ovaj će se članak usredotočiti na povijest crkve i kako se ona mijenjala tijekom godina.
Ranu crkvu prvenstveno su činili židovski vjernici koji su slijedili Isusa Krista.
Nakon njegove smrti, Isusovi su učenici širili njegovo učenje po Rimskom Carstvu.
Prve kršćane vlada je progonila, ali nikada nisu odustali od svoje vjere. Na kraju je kršćanstvo postalo globalna religija.
Rimokatolička crkva najveća je denominacija kršćanstva. Nastao je iz ranokršćanske zajednice u Rimu.
Katolička crkva od davnina održava mnoge tradicije, uključujući liturgiju (vjersko štovanje) i sakramente (vjerske obrede).
Prva brazilska evangelička crkva: Brazilska evangelička crkva je relativno novi razvoj u zemlji.
Prva evangelička crkva osnovana je 1967., a 2010. u Brazilu je bilo oko 100.000 evangelika.
Većina evangelika u Brazilu su pentekostalci ili karizmatici. Tu su i neki reformirani kršćani i nizozemski luterani, ali oni čine mali postotak stanovništva.
Većina evangelika je niža klasa i uspjeli su probiti kulturnu barijeru koristeći glazbu i ples kako bi doprli do ljudi.
Rana crkva: Vrijeme vjere i zajednice – Rana crkva je vjerski skup koji se pridržava strogog oblika kršćanstva, koji isključuje većinu oblika luksuza i svjetovne imovine.
Te se crkve često nalaze u udaljenim područjima gdje je veća vjerojatnost da će ostati izolirane od modernog svijeta.
Podrijetlo ovih crkava seže u početke kršćanstva, kada se monaštvo proširilo Rimskim Carstvom.
Kako je ova nova vjera počela puštati korijene, mnogi sljedbenici tražili su jednostavniji način života daleko od gradova.
Tako su rođene prve crkve – kongregacije koje su izbjegavale pompu i ceremoniju tradicionalnog kršćanstva u korist asketskog načina života.
Danas su rane crkve i dalje popularne među onima koji traže stroži oblik vjere.
Srednje godine: Crkva i država se sudaraju Srednji vijek bio je vrijeme velikih promjena za crkvu i državu.
Crkva je rasla u moći i utjecaju, dok se država sve više centralizirala. To je dovelo do sukoba između dviju institucija jer je svaka nastojala potvrditi vlastitu dominaciju.
Na kraju su se, međutim, crkva i država spojile kako bi stvorile jedinstvenije društvo.
Reformacija i prosvjetiteljstvo: Religija u suvremenom svijetu Nedavna povijest doživjela je brojne značajne religijske promjene, koje su imale dubok utjecaj na način na koji ljudi gledaju na vjeru i mjesto religije u društvu.
Protestantska reformacija i prosvjetiteljstvo bile su dvije takve revolucije koje su značajno promijenile način na koji ljudi razmišljaju o vjeri.
Protestantska reformacija započela je 1517. godine kada je Martin Luther objavio svojih 95 teza u kojima je kritizirao Katoličku crkvu zbog njezine korupcije i zloporaba. To je dovelo do podjele između protestanata (koji su slijedili Lutherova učenja) i katolika (koji su nastavili slijediti Papina učenja).
Protestantska reformacija završila je dovodeći do osnivanja crkava kao što su luteranizam, anglikanizam i prezbiterijanstvo.
Prosvjetiteljstvo je bila još jedna velika religijska promjena koja se dogodila u 17. stoljeću. Prosvjetiteljstvo je bilo razdoblje u kojem su Europljani doživjeli dramatičan nalet intelektualnog rasta.
Katolička crkva: Katolička crkva je najstarija i najveća kršćanska denominacija s 1,2 milijarde članova diljem svijeta.
Osnovan 33. godine naše ere, igrao je značajnu ulogu u formiranju globalnog kršćanstva i ima utjecajno mjesto u svjetskoj politici.
Katolička crkva se tijekom svoje povijesti suočavala s nekoliko kontroverzi, uključujući njezino stajalište o kontracepciji, pobačaju, homoseksualnosti i ređenju žena.
Međutim, crkva također uživa široku podršku među svojim sljedbenicima i nastavlja igrati važnu ulogu u mnogim dijelovima svijeta.
Moderna crkva: Od globalne institucije do lokalne zajednice: Moderne crkve često se vide kao globalne institucije, ali su također postale lokalne zajednice.
Ova transformacija uzrokovana je pojavom tehnologije i globalizacijom kulture.
Od kraja 19. stoljeća crkve su koristile nove tehnologije, poput radija, filma i interneta, kako bi evangelizirale svoju poruku široj publici.
Crkve su također postale više lokalizirane u svom pristupu službi zbog porasta NVO-a i drugih organizacija zajednice.
Taj se trend nastavlja i danas jer se crkve sve više okreću digitalnim platformama kao što su društveni mediji i blogovi kako bi se povezale sa svojim vjernicima.
Ovi alati omogućuju crkvama da učinkovitije dijele svoju poruku i povežu se s ljudima diljem svijeta.